Ana-Marija Petric Vlah: Nošnja i folklor su dio našeg identiteta i smatram da se time moramo ponositi i nastojati ih očuvati!

Voditeljica plesa i pjevanja i tajnica KUD-a ''Prigorec'' dala je intervju školskom listu ''Klinček''.

Pročitajte u daljnem tekstu što je naša voditeljica poručila mladima te koji su nam planovi za iduću godinu!

Ove godine obilježavate 10 godišnjicu, recite nam na koja ste postignuća najponosniji?

Prije svega važno je što smo opstali i što u kontinuitetu radimo 10 godina. To smo nedavno obilježili velikim koncertom u Križevcima i bili smo presretni što je Velika dvorana Hrvatskog doma bila puna. Kroz naša druženja postali smo i velika obitelj koja se dobro zabavlja i uživa kad vježbamo i nastupamo. Naravno ponosni smo i na neke važne nastupe poput nastupa na najpoznatijim manifestacijama izvornog folklora u Hrvatskoj. Već nakon 2 godine rada imali smo priliku nastupiti na Đakovačkim vezovima. Ove godine nastupali smo i na Vinkovačkim jesenima i to nam je baš bila velika nagrada za 10 obljetnicu. Vrlo važni su nam bili i nastupi na Samoborskom fašniku i Đakovačkim bušarima jer smo tamo uvršteni zbog izvornog običaja maškara u našem kraju.

Objasnite nam kako se dolazi na takve folkorne manifestacije?

Da bi mogli nastupiti na Đakovačkim vezovima, Vinkovačkim jesenima i ostalim smotrama izvornog foklora KUD treba sudjelovati na Županijskoj smotri izvornog folklora. Nastup KUD-a ocjenjuje prosudbena komisija u čijem su sastavu stručnjaci, profesori etnologije. Valja napomenuti da u našoj Županiji ima veliki broj KUD-ova. Na ovogodišnjoj Županijskoj smotri održanoj u lipnju nastupalo je 13 KUD-ova. Mi smo izabrani za nastup na Vinkovačkim jesenima, a KUD "Grgur Karlovčan" iz Kalinovca za nastup na Đakovačkim vezovima.

Koliko članova ste imali u početku, a koliko ih imate sada?

Broj se stalno kreće oko tridesetak, s tim da neki članovi odlaze, a novi dolaze. Najviše se promjena dešava kad nam mlađi članovi krenu na fakultete.

Sastoji li se vaš repertoar samo od koreografija izvornog folklora?

Ne, na nekim nastupima sudjelujemo i s drugim plesovima koje smo uvježbali. Negdje smo izvodili pjesme i plesove Posavine, pjesme Hrvata Bunjevaca, a jedno vrijeme i međimurske i splitske plesove.

Kako ste došli do izvornog folklora ovog kraja?

Na području Općine dugo nije bilo KUD-a. Mislim od 1986., kad je nakon svega dvije godine rada prestao djelovati. Zato smo sami morali istraživati, razgovarati sa starijim mještanima koji su se prisjetili nekih pjesama i plesova iz svoje mladosti. Još uvijek istražujemo, a još uvijek pokušavamo pronaći i otkupiti preostale komade izvorne nošnje našeg kraja.

Koliko izvornih nošnji posjedujete?

Imamo izvorne nošnje za sve članove. Rekonstruirali smo jedino lajbeke, pojaseve i naravno cipele.

Čuli smo da je održavanje nošnji dosta komplicirano?

Da, posebno ženskih jer se nakon pranja sve mora štirkati i ponovno faldati. Za svaku suknju treba minimalno 2 sata. Zato se trudimo nakon nastupa da ih pravilno posložimo da se ne izgužavju. Naše su nošnje naše blago. Zato smo i odlučili da svatko svoju nošnju drži kod kuće, a ne da ih skladištimo u prostru gdje vježbamo jer u slučaju da se nešto desi ostali bi bez svih nošnji.

Djeluje li sad dječja sekcija?

Trenutno nemamo dječju sekciju, ali ponovno je planiramo osnovati. Svjesni smo da nam mladi trebaju da bi opstali. Kako očekujemo da ćemo u našoj Općini dobiti projekt u koji bi bio uključen i KUD, i to kao glavni nositelj projekta, planiramo kroz taj projekt ponovno pokrenuti dječju sekciju. Nadam se da će biti zainteresiranih i pozivam ih na naše probe (nedjeljom u 18 sati) da dođu pogledati što i kako mi radimo. Znam da folklor nije previše popularan među mladima. Sjećam se kako su mene nekad znali zadirkivati kad sam obukla nošnju, ali mislim da smo mi svojim desetogodišnjim djelovanjem sad promijenili takvo mišljenje. Nošnja i folklor su dio našeg identiteta i smatram da se time moramo ponositi i nastojati ih očuvati.

Kakve još planove ima KUD?

Željeli bismo i dalje uspješno nastupati i okupiti još veći broj članova. Planiramo i izdati knjigu o folklornim običajima na području Svetog Petra Orehovca, a voljeli bismo i da nam se ostvari želja da dobijemo novi prostor za KUD.